Ulje na vodi - Ogledi iz istorije sadašnjosti Srbije
Pored nekoliko diplomatskih neuspeha države Srbije, ako se nešto što je unapred bilo osuđeno na poraz može nazvati neuspehom, leto 2010. godine, u kojoj smo, da je bilo pameti, mogli slaviti desetogodišnjicu pobede nad dokazanim „silama mraka i bezumlja“, preciznije rečeno, nad režimom Slobodana Miloševića, pamtiću, između ostalog, i po jednoj knjizi. Bez namere da detaljno analiziram njen sadržaj, napisao sam nekoliko rečenica koje bi trebalo shvatiti isključivo kao preporuku za čitanje. Ulje na vodi je nova knjiga istoričarke Dubravke Stojanović, vanredne profesorke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. To je zbirka nekoliko istraživačkih radova, kao i nekoliko istorijskih tekstova objavljenih u naučnim zbornicima i periodici u poslednje dve decenije. Koristeći raznovrsne istorijske izvore i različite metodologije, Dubravka Stojanović je, inspirisana vremenom u kome živi, analizirala i opisala istorijski period dug gotovo 200 godina, sa posebnim fokusom na pojavu, razvoj i ulogu srpske elite u društvu i državi, kao i na njihovom međusobnom odnosu. Nastojeći da objasni pojave u svom vremenu, autorka je istraživala prošlost, smatrajući da, pored toga što istorija nije skup kauzalnih događaja niti je neumitnost sudbine, u prošlosti može pronaći ne uzrok, već objašnjenje za ono što je u svom vremenu percipirala kao problem. U predgovoru knjizi, Dubravka Stojanović kaže: „…verujem da mi je taj postupak pomogao da doprem do nečega u prošlosti što mi je moglo promaći da me nije žuljalo u sadašnjosti. Na prvom mestu to je pitanje odnosa srpske elite i srpskog društva. Sada mi se presudnim čini pitanje da li je nerazvijeno društvo kočilo elitu da nedvosmisleno krene u procese modernizacije i evropeizacije Srbije ili je, pak, elita bila ta koja je u odbrani svog monopola zauzdavala razvoj društva. Ta me je dilema bez ostatka gurnula u istraživanje društvene istorije Srbije, koja, čini se, krije mnoga potrebna objašnjenja.“ Ono do čega je Dubravka Stojanović u svojim istraživanjima došla, u knjizi je publikovano u četiri poglavlja. Ta poglavlja imaju sledeće naslove: 1. Dugo trajanje. 2. Na tihoj vatri. Udžbenici istorije kao izvor konflikta. 3. Traumatični krugovi srpskih stranaka. 4. Istorijske crtice. Ne postoji jedna istorija, kao što ne postoji samo jedan istorijski izvor. Prošlost je skup događaja, a zadatak istoričara je da na osnovu raspoloživih izvora i metodologija te događaje razume, konstruiše i objasni. Zato je istorija nedovršena nauka, ma koliko se ponekad činilo da je prošlost zauvek zapisana i opisana, i zato istoričari nisu samo hroničari, oni su stvaraoci prošlosti. Pojave iz dalekog vremena koje istoričar dovodi u vezu ili prepoznaje u sadašnjosti predstavljaju proces dugog trajanja. Suprotno tome, pojave iz prošlosti koje nisu dobile značaj u kasnijim vremenima, predstavljaju proces kratkog trajanja. Siniša Boljanović
epub, azw3