- Roman o Olofu (To je bilo 1914,; To je tvoj život; Ne osvrći se: Konac mladosti)
- Kiša u osvit
- Grad tmine
- Grad svijetla
- Timanovi i pravda
- Valovi zapljuskuju obale
- Doba njegove milosti
- Snovi o ružama i ognju
- Sjećanje
- Oproštaj s Hamletom
- Komentar uz jedno odlikovanje
- Noćna vježba
- Vojnikov povratak

Prva knjiga tog romana, Nu var det 1914 (»Bijaše to 1914.«) govori o prvim iskustvima četmaestogodišnjaka u borbi za ži¬vot, i ti opisi radnika idu u naj suvereni je ne samo u nizu romana o Olofu, nego i u svoj mlađoj književnosti; tu je Eyvind Johnson obnovio socijalni roman, da se poslužimo riječima Ivara Lo-Johanssona.
Onaj, koji misli, da književno opisivanje tjelesnog rada mora prijeći u dosadno nabrajanje zahvata rukom ili u lamentacije o tome, kako je čovjek iscrpen i nasmrt umoran podvečer - tko dakle tako misli, isasvim će se otresti svoje zablude, kad bude čitao o Olofu Perssonu među splavarima. Težak je to i opasan posao, koji traži sasvim neromantične ljude. Njihov je život zaista u vječnoj opasnosti - i Еуvind Johnson izražava to, ali sasvim drukčije - na njih svakog časa vreba smrt od utapanja i od dinamita. Olofovi su drugovi grubi ljudi, on kao najmlađi među njima nastoji da nauči misliti onako, kako oni misle, u razgovoru s njima, za odmora i za blagdana, nastoji da bude jedan od njih. Živo i zanosno, s udivljcnjom i suosjećanjem, prikazuje nam Eyvind Johnson duh među radnicima jodne struke, atmosferu i ono specifično u nji¬hovu radu, kad Olof kasnije dolazi u neku pilanu, kad radi na ciglani, kad postaje pomoćni vlakovođa na pruzi Boden-Haparanda, vrtlar u nekog direktora, prodavač slatkiša i poslije strojar u nekog vlasnika putujućeg kina, elektromonter i t.d.
Knjige o Olofu jesu prije svega priča o tome, kako momčić radnik postaje pisac. Olof je momak zatvoren, introspektivan, on čita i razmišlja, i njegova se slika stvarnosti sastoji u najmanju ruku od isto toliko fantazija oko onoga, što je čitao i slušao, koliko i od iskustva u radu, od razgovora s drugovima i slučajnih poznanstava na plesu i u parku ili pak od susreta sa ženom. On dalje književno stvara preobličavajući ulomke, što su mu ostali u sjećanju poslije čitanja, a ne čita samo romane i pjesme, nego se s podjednakom žudnjom baca i na takve knjige, koje mu mogu dati sliku o svijetu. Čita Darwina (Eyvind John¬son pristaša je materijalističkog shvaćanja i protivnik je kr¬šćanstva), čita o zvijezdanom sistemu i o vrstama životinja i studira kao novoprobuđeni klasnosvijesni proleter politička manifeste, koji ga navode da sanja o Revoluciji, o mističnome R, koje će osloboditi radnike.
Sva zahvalnost prijateljici Tugi101 koja je obezbedila sken i ocr
Sređeno: pdf. + doc.