Jump to content

Dobrodošli na Balkandownload.org
Tražite domaće knjige, exyu magazine, sinhronizirane crtane filmove, PC i ostale igre, strane i domaće filmove, dokumentarce, stranu i domaću muziku, itd. ? Ne morate tražiti dalje jer sve ćete to naći kod nas, uredno postavljeno i spremno za download. Osim toga registracijom možete sudjelovati u raznim postojećim temama na forumu, otvarati nove teme, sudjelovati u chatu i još mnogo toga. Ako već imaš otvoren račun, logiraj se ovde ,a ako želiš saznati zašto smo najbolji otvori novi račun i uverite se sami :)
Photo

Hector Hugh Munro — Saki


1 reply to this topic

#1
Carlo

Carlo

    Advanced Member

  • VIP
  • PipPipPip
  • 627 posts
  • 105171 thanks
  • LocationBrdoviti Balkan
hector-hugh-munro-saki-trabalibros.jpg
 
    Četrnaesti studenog 1916. godine, u borbama kod Beaumont-Hamela u Francuskoj, poginuo je kao pripadnik elitnog puka Kraljevskih strijelaca Hector Hugh Munro — Saki, novinar i književnik.
    U drugom velikom ratu, 7. siječnja 1943. godine, poginuo je na borbenom zadatku pilot-lovac, as iz bitke za Britaniju i pisac, Richard Hillary.
Ovu dvojicu ratnika i pisaca povezuje neobična pojedinost. Spitfire u kome je poginuo Richard Hillary nosio je čudno ime »Sredni Vashtar«.
Sredni Vashtar je junak možda najljepše, a svakako najpoznatije Sakijeve novele.
   
    Hillary piše:
 
    ... Pred barakama su stajali, nakostriješeni, naši lovci. Izgledali su nestrpljivi da polete. Kroz maglu što se zgušnjavala mogla su se vidjeti njihova imena, ponosno ispisana na kljunovima. Gotovo svi avioni imali su neobična imena, kao BOOMERANG, VALKYRIE, ANGEL FACE. Ja sam svoj avion nazvao SREDNI VASHTAR, prema besmrtnoj Sakijevoj noveli.
 
    Sredni Vashtar je došao.
    Njegove misli bile su crvene misli, njegovi
    zubi bijeli.
    Njegovi neprijatelji tražili su mir, ali
    on ih je ubijao.
    Sredni Vashtar Veličanstveni.
    Činilo mi se da te riječi savršeno pristaju uz moj avion.
 
    Čitajući potresni autobiografski Hillaryjev roman Posljednji neprijatelj (The Last Enemy), poželio sam da saznam tko je Saki i tko je taj njegov Sredni Vashtar, crvenih misli i bijelih zuba. Nije trebalo mnogo tražiti. Priču o Sredni Vashtaru našao sam vrlo brzo u jednoj zbirci najljepših svjetskih novela, a onda sam počeo nalaziti Sakijeve priče u zbirkama satiričke proze, među odabranim fantastičnim novelama, pa čak i u antologijama priča strave i užasa. Saznao sam da je pedeset godina nakon smrti još popularan u Engleskoj, ali malo poznat izvan te zemlje. Saki, rasni satiričar i humorist, kao da je podijelio sudbinu svoje specijalnosti, onog posebnog engleskog humora koji dugo nije nailazio na naročito razumijevanje izvan Otoka. To stanje izmijenila je pojava novog moćnog medija, televizije, koja je krenula iz Engleske da osvaja svijet noseći sa sobom jedan od najljepših plodova engleskog podneblja — engleski humor. I kako je televizija osvajala svijet, tako je i taj »nerazumljivi« engleski humor malo-pomalo osvajao nove pristalice i stjecao nove oduševljene zagovornike. U svemu tome, za mene osobno, vrhunac je bio kad sam ustanovio da naša mlada generacija, koja više i bolje poznaje engleski jezik od nas starijih, čita Sakija i uživa u njegovim ironičnim pričama iz vremena koje nam izgleda strahovito daleko od današnjeg. I ne pitajući se mnogo je li posrijedi egzotična privlačnost »starih dana« ili trajna aktuelnost Sakijeve satire, odlučio sam da predložim Nakladnom zavodu »Znanje« da izda izbor iz Sakijevih novela.
    Hector Hugh Munro — Saki rođen je 18. prosinca 1870. godine u Akyabu, u Burmi, u porodici kolonijalnih službenika škotskog porijekla. Još dok je bio dijete, roditelji su ga poslali u Englesku da tamo živi i ide u školu pod nadzorom dviju tetaka. Portrete tih strogih žena, koje nisu pokazivale nimalo razumijevanja za svog bistrog i osjećajnog nećaka, naći ćemo poslije u mnogim Sakijevim pričama o djeci. Nakon školovanja u Exmouthu i Bedfordu, H. H. Munro se 1893. godine vratio u Burmu i zaposlio kao policijski službenik. Ubrzo je, međutim, otpušten iz zdravstvenih razloga, pa se vratio u Englesku i posvetio pisanju političkih satira za Westminster Gazette, od samog početka pod pseudonimom Saki.1 Te satiričke crtice, pisane u maniri Lewisa Carrolla, bit će 1902. godine objavljene pod zajedničkim naslovom The Westminster Alice (Westminsterska Alice). Od 1902. do 1908. godine Saki je kao dopisnik Morning Posta proputovao balkanske zemlje, Rusiju, Poljsku i Francusku, objavljujući uz reportaže i kratke priče koje će izdati u dvije zbirke — Reginald (1904) i Reginald in Russia (Reginald u Rusiji, 1910). U tim pričama, koje su mu donijele veliku popularnost, kao i u kasnije objavljenim zbirkama Chronicles of Clovis (Clovisove kronike, 1911) i Beasts and Superbeasts (Zvijeri i superzvijeri, 1914) došli su do izražaja Sakijev sasvim izniman smisao za humor, pripovjedačka vještina i neobuzdana mašta. Ne propuštajući da gotovo svaku priču začini dozom političke ili društvene satire, Saki je u njima dao niz nezaboravnih portreta iz viktorijansko-edvardijanskog vremena. Uz to majstorstvo u slikanju likova, kao posebno upadljiva karakteristika njegove proze ističe se ljubav prema djeci i simpatija za modeme mlade ljude. Njih (i djecu i taj mladi svijet) Saki često dovodi u situacije da pakoste starijima, rugajući se svemu što oni utjelovljuju — pretencioznosti, gluposti, uskogrudnosti, bezosjećajnosti... Takvu ulogu Saki ponekad daje i životinjama, prelazeći s lakoćom granice koje dijele klasičnu pripovijetku od znanstvene fantastike ili horror story. Zbog toga je neke Sakijeve priče teško žanrovski svrstati, ali to im ne oduzima ništa od privlačnosti niti od — ponekad začudne — aktuelnosti.
    Pored pripovijedaka i reportaža, H. H. Munro — Saki napisao je nekoliko kazališnih djela, od kojih su najveći uspjeh postigle ironične drame The Death Trap (Smrtna klopka) i Karl Ludwig’s Widow (Udovica Karla Ludwiga), zatim ozbiljno historijsko djelo The Rise of Russian Empire (Uspon ruskog carstva, 1900) i roman The Unbearable Bassington (Nepodnošljivi Bassington, 1912), u kome je opisao avanture simpatičnog ali društvu neprilagođenog mladog čovjeka na način koji podsjeća na rane radove Evelyna Waugha. Kad spomenemo još i to da ga mnogi citiraju kao prethodnika humorista kakvi su Wodehouse i Mikes, a njegove satirične reportaže navode kao uzor po kome će kasnije pisati Art Buchwald, vidimo da H. H. Munro — Saki ima ne samo svoje mjesto u engleskoj literaturi već i u riznici svjetske društveno-političke satire i humorističke proze koju nazivamo besmrtnom.

Није знање, знање знати, већ је знање, знање дати!!!


Thanked by 30 Members:
mikimir , SerbskiSon , ellroy , delma_tz , slaavica , s3ptease , gaus , slabun69 , eurokrem , lilit_adamov , AB Normal17 , Fortiough , Tamarelica , dukic , Andrejevska , mamil8 , severijan , monfis , marili , lepton61 , Nyks , janja , tymoty , zjosic , Disco Ninja , bosutsko , michelde30 , sil , Cyrano , vučica

#2
Carlo

Carlo

    Advanced Member

  • VIP
  • PipPipPip
  • 627 posts
  • 105171 thanks
  • LocationBrdoviti Balkan

Hector Hugh Munro — Saki

 

SREDNI VASHTAR i druge priče

 

sredni_vashtar.jpg

 

    Engleski pripovjedač škotskog porijekla Hugh Munro (1870-1916), koji je pisao pod pseudonimom Saki, kod nas je gotovo nepoznat, iako je jedan od najbriljantnijih predstavnika engleskog humora u književnosti. Evo, uostalom, što je o njemu napisao u pogovoru ovoj knjizi Nikola Kršić koji je izabrao i preveo Sakijeve priče za ovo naše izdanje: »Saki, rasni satiričar i humorist, kao da je podijelio sudbinu svoje specijalnosti, onog posebnog engleskog humora koji dugo nije nailazio na naročito razumijevanje izvan Otoka. To stanje izmijenila je pojava novog moćnog medija televizije, koja je krenula iz Engleske da osvaja svijet noseći sa sobom jedan od najljepših plodova engleskog podneblja — engleski humor.«

 

 

 

Sken: 

Please Login or Register to see this Hidden Content

 & 

Please Login or Register to see this Hidden Content

:handshake:

 

Обрада... JA

 

 

PDF + ePUB + AZW3

(hrvatski)
 
Hidden Content
You'll be able to see the hidden content once you thank this post.

Није знање, знање знати, већ је знање, знање дати!!!


Thanked by 242 Members:



0 user(s) are reading this topic

0 members, 0 guests, 0 anonymous users